Ako
ste se ikada zapitali gde su se održavale prve predstave, kakve su kostime
nosili glumci, kako je izgledala scena i sama scenografija, vratićemo se 2500
godina unazad, i zaviriti u čari antičkog doba.
Drama, kao književni rod,
nastala je u antičkoj Grčkoj u religijskim obredima prinošenja žrtve ( bogu
Dionisu, ili boginji Demetri, po kojima su poznate Eleusijanske i Dionizijske
svečanosti). Žrtva, koja je najčešće bila neka od životinja, prinosila se na
timelu – žrtvenik, dok je povorku pratio hor, sačinjen od 50 pevača, koji su
pevali pesme i ditirambe (himne božanstvima). Gledališta ili anfiteatri građeni
su na padinama kako bi svi posetioci mogli da prate ono što se dešava na sceni.
Na prostoru orkestre su se odvijali obredi, i na njoj se nalazio hor, timela i
glumci. Skena je kamena građevina, sa dvoja ili troja vrata i predstavljala je
scenografiju za dvor, nimalo slučajno, jer su akteri tragedija uglavnom bili
kraljevi, viša bića. Iza skene su se glumci presvlačili, čuvali svoje
rekvizite, kostime i delove scenografije. Žena nema na sceni, zato su muškarci
morali da igraju i muške i ženske uloge. Prvi glumac Tespis, bio je poznat po svojim
kolima, takozvanim Tespisovim kolima,kojima je putovao po drugim gradovima. On je
sastavio prvi dijalog između hora i glumca, i pobedio je na Dionizijskim
svečanostima (oblik današnjeg pozorišnog festivala). U antičkoj drami nema
mnogo pokreta, zato što su glumci nosili u sklopu svog kostima koturne – cipele
sa platformom, kako bi se što bolje čuli i videli.
Oblici antičke drame su: tragedija, komedija i
satirska drama. Svaka predstava bila je sačinjena od tri antičke tragedije i
jedne komedije, sa ciljem da gledaoci prvo dožive katarzu, a zatim se pre
odlaska kući, zabave i nasmeju gledajući komediju.
No comments:
Post a Comment